Jedrenje Jadranom

Vjetrovi na Jadranu

Vjetrovi na Jadranu dobijaju ime prema smjeru odakle pušu. Glavni vjetrovi na Jadranu su bura (NE) i jugo (SE). Promjene smjera i intenziteta ovih vjetrova ovise o kretanju ciklona nad Južnom Europom i Mediteranom.

N - tramontana

Tramontana je vrsta bure što puše otprilike sa sjevera. Tramontana niti dostiže jačinu bure, niti puše u mahovima poput bure. U južnom Kvarneriću može stvoriti visoke valove. Naziv ovog vjetra potiče iz sjeverne Italije, gdje je "tras montana" označavala vjetar što puše preko Alpa.

NE - bura

Bura je jak i nagao vjetar što puše u udarima (refulima) iz hladne unutrašnjosti Hrvatske prema moru, najčešće iz smjera NNE do ENE. Smjer i jačina bure jako ovise o konfiguraciji krajolika. Ubrzavajući niz padine planina, bura udara o površinu mora, stvarajući strme i nepravilne valove. Jaka bura raspršuje morske kapljice iz kresti valova i stvara "vodenu prašinu" što umanjuje vidljivost na moru. Najčešći tip bure je anticiklonalni, kada je bura hladan vjetar što donosi lijepo i stabilno vrijeme. Bura ponekad puše pri niskom atmosferskom tlaku te tada dosnosi kišno vrijeme ("škura bura"). Zimi bura puše češće, jače i u dužim periodima (najčešće 3-7 dana), te može čak i donijeti snijeg na otoke. Oko podneva bura obično prolazno oslabi ("ide na ručak"). Dalje prema otvorenom moru udari bure su blaži, no valovi su veći. Iznenadan nastanak bure njena je najopasnija karakteristika. Udari bure mogu ponekad doseći orkansku snagu ("Govori bura: dok jedrim ja ne jedri ti."). Mjesta s najjačom burom na Jadranu su: Tršćanski zaljev, Kvarnerski zaljev, Velebitski kanal (posebno Senj), Šibenik, Rt Ploča, Split, uvala Vrulja (između Omiša i Makarske), uvala Žuljana (na Pelješcu). "Kapa" oblaka povrh obalnih planina (posebno Velebita) najavljuje buru. Donja strana ovih oblaka je ravna, a dijelovi oblaka se odvajaju i nestaju nošeni vjetrom. Interesantno: da su priobalne planine nekih 1000 m više, bura bi puhala kao topli vjetar, jer se vjetar zagrijava spuštajući se niz planinske obronke 1°C svakih 100 metara!

Bura u Senju

Bura u Senju

Burin je noćni ljetni povjetarac što puše najčešće iz smjera NE u periodima stabilnog vremena. Pred jutro prestaje.

E - levanat

Levanat je prolazni lokalni vjetar umjerene jačine. Ljeti se zna pojaviti ujutro, da bi potom brzo promjenio smjer krećući se "za suncem", dok zimi ponekad zapuše kod promjene vremena iz "južnog" u "burno".

SE - jugo

Jugo je topao i vlažan vjetar, stalne jačine i smjera. Puše iz smjera ESE do SSE, ovisno o reljefu obale i otoka. Polako pojačava te obično postiže olujnu snagu tek nakon 2-3 dana puhanja. Češće i jače puše na južnom Jadranu nego na sjevernom. Jugo je jače na otvorenom moru nego bliže obali. Obično puše kad se ciklone kreću nad Jadranom, a atmosferski tlak je nizak. Jugo donosi oblačno i kišno vrijeme, vidljivost je smanjena zbog vlage u zraku. Jugo ponekad puše kao anticiklonalni vjetar, najčešće u proljeće ("vedro jugo"), donoseći lijepo i sunčano vrijeme. Razina mora je obično visoka (jaka plima). Mrtvi valovi iz SE navještavaju nadolazeće jugo. Jugo stvara visoke valove oko rta Kamenjak u Istri, u Kvarneru i Kvarneriću, oko rta Ploča, južno od Dubrovnika i na otvorenom moru.

S - oštro

Oštro (od "austro" - jug) je najčešće kratkotrajni prolazni vjetar.

SW - lebić

Lebić je vjetar SW smjera. Puše najčešće nakon juga. Ne traje dugo ali često puše olujnom jačinom. Valovi lebića se miješaju sa zaostalim valovima juga te stvaraju opasno križano more. Ime "lebić" dolazi iz Siciije gdje označava vjetar što puše iz Libije.

W - punenat

Punenat je vjetar W smjera, puše rijetko. Ponekad puše olujnom jačinom, stvarajući problematične valove u kanalima (Pakleni kanal kod Hvara). U danima kad puše maestral, prije prestanka puhanja uvečer, maestral može skrenuti u kratkotrajni punenat ("vjetar ide za suncem").

NW - maestral

Ljeti postoji etezijsko strujanje iz NW, koje je posljedica razlike tlakova između Azorske anticiklone i Karači-depresije. Izraženije je na južnom Jadranu te ima redovni dnevni hod. Zajedno sa zmorcem, povjetarcem s mora, čini poznati ljetni maestral, počinjući puhati ujutro, postižući dnevni maksimum rano poslijepodne te zamirući navečer. Neverini četo donose olujne N-NW vjetrove, no ljeti oni ne pušu dugo. Maestral je glavni vjetar Mediterana (u Lionskom zaljevu često puše olujnom snagom).

Slijedeća stranica
Jedrenje Jadranom: Jedrenje Jadranom • Silba