PUTOPIS
Turska

Mapa puta i uvod

mapa puta
Istanbul - Selcuk - Bodrum - Fethiye - Antalya - Göreme - Kayseri - Erzurum - Amasya - Ankara - Istanbul

Turska (turski: Türkiye) je država veličine jedne i pol Francuske i prostire se na površini od 783.562 km², većim dijelom na Anatolskom poluotoku, a manjim dijelom na Balkanu. U Europi graniči s Bugarskom i Grčkom, a u Aziji (u smjeru kazaljke na satu) sa Gruzijom, Armenijom, Azerbajdžanom (njenom izdvojenom regijom Nakhichevan), Iranom, Irakom i Sirijom.

Moderna Turska je nastala 1923. pod vodstvom Mustafa Kemala Paše (generala turske vojske koji se proslavio porazivši saveznike u Galipolju; kasnije prozvanog Atatürk - otac Turaka). Nastanku moderne Turske je prethodio slom Otomanskog carstva i pokušaj saveznika da međusobno podijele bivše carstvo. Grčkoj je bila obećana zapadna Anatolija - nakon poraza u sukobu s novonastalom turskom državom Grci su protjerani iz Turske (kao i Turci iz Grčke). Loši odnosi s Grčkom traju od tih dana. Još su gori odnosi između Turske i Armenije zbog genocida počinjenog nad nekoliko stotina tisuća Armenaca od strane Mladih Turaka u periodu 1915-1917. Turska je u 80-ima i 90-ima vodila vojnu kampanju protiv turskih Kurda (kojih je u Turskoj 12 milijuna) u turskom Kurdistanu (jugoistok Turske), što je rezultiralo s 37.000 žrtava.

Turska je sekularna i demokratska država, ali sloboda govora je "ograničena" zakonima koji propisuju visoke zatvorske kazne za "vrijeđanje države, Atatürka, zastave...", što se često zloupotrebljava na način da se kažnjavaju kritičari vlasti (među njima i poznati pisac Orhan Pamuk). Za kurdski jezik (a i muziku) u Turskoj baš nema puno razumijevanja. Način života u Istanbulu je puno "europskiji" od života u ostatku Turske.

Turska se nalazi na seizmički vrlo aktivnom području te su česti potresi (ponekad i razorni, poput potresa 1999. u Izmitu blizu Istanbula). Tu i tamo eksplodira i poneka bomba, najčešće u Istanbulu i u turističkim centrima na jugozapadnoj obali Turske.

Klima je na jugozapadu Turske mediteranska, u centralnom području kontinentalna, a na planinskom istoku oštra kontinentalana sa vrlo niskim temperaturama zimi. Na crnomorskoj obali često kiši. Najviša planina u Turskoj je Ararat, blizu granice s Iranom (5137 m).

Početkom 2000-ih inflacija je u Turskoj bila tolika da su novčanice imale 6 i više nula. 2005. je uvedena nova turska lira (1 YTL = 1.000.000 TL) i otad je valuta prilično stabilna.

Turski je jezik fonetski i prilično jednostavan za hrvatskog govornika. Mnoge turske riječi se nalaze i u bosanskome, a za hrvatskog govornika su, ako ne uobičajene, barem razumljive. Turski alfabet koristi i neka slova kojih nema u hrvatskome. Ovdje je dan pregled slova koja se izgovaraju drukčije nego u hrvatskom jeziku:

Slovo Izgovor
C c [dž], primjer: camii = džamija
Ç ç [č], primjer: çay = čaj
Ğ ğ ne izgovara se (jedino odstupanje od fonetskog jezika)
K k [k], ponekad [ć], primjer: köfte = ćufte
I ı izgovata se kao ö
İ i [i], primjeti točku i na velikom slovu, primjer: İstanbul = Istanbul
J j [ž]
Ö ö kao u njemačkom jeziku
Ş ş [š]
Ü ü kao u njemačkom jeziku

Imena gradova će svugdje biti jednom napisana i na turskom alfabetu (inače nije jasno kako ih izgovoriti).

Slijedeća stranica
Turska: Istanbul